RIZICI
Kod jačeg toplotnog
vala moguća je dehidracija i pregrijavanje organizma, što može dovesti do
iscrpljenosti zbog vrućine i toplotnog vala. U oba slučaja potrebna je pomoć
doktora.
Toplotni udar može
nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može
pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja.
Simptomi iscrpljenosti
koje su uzrokovane vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i
povraćanje, slabostu u mišićimi ili grčeve, blijedilo i visoku temperaturu.
Sklonite se na hladnije mjesto i pijte dosta vode ili voćnih sokova. Ako ste u
prilici, istuširajte se mlakom vodom ili se osvježite spužvom u hladoj vodi.
Simptomi toplotnog udara su
glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli
porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti.
Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i
mozak, ili čak smrt.
Rizične grupe
Vrućina može
uticati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije. To su:
Ø Starije osobe,
Ø bebe i mala djeca,
Ø osobe koje uzimaju određene lijekove,
Ø osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plučni i srčani bolesnici,
Ø osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala,
Ø osobe koje uživaju alkohol ili droge,
Ø osobe koje imaju problema sa kretanjem,
Ø osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i
žene.
Šta treba učiniti?
Pratite vijesti te
redovno slušajte vremensku prognozu kako biste bili informirani o temperaturi.
Planirajte unaprijed da biste smanjili rizik od toplotnog vala ili
iscrpljenosti izazvane vrućinom.
Klonite se vrućine
Ø Ako su prognozirali toplotni val, pokušajte planirati dan na način da
izbjegavate izloženost vrućini,
Ø izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati),
Ø izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što je sport ili radovi na
otvorenom, odgodite to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro,
Ø ako morate izaći, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu i
široku odjeću, po mogućnosti pamučnu te ponesite sa sobom vodu za piće.
Osvježite se
Ø Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće
Ø Zamračite prostorije okrenute prema suncu
Ø Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani.
Otvorite ih kada unutrašnja temperatura naraste noću
Ø Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dna osvježite se
hladnom vodom, posebno lice i zatiljak
Ø Redovno pijte vodu iako ne osjećate žeđ
Ø Izbjegavajte alkohol, čaj i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju
Ø Jedite koliko i nače jedete te pokušajte više jesti hladnu hranu,
salate, voće i povrće.
Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti
Ø Nazovite svog doktora ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje
zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate
neuobičajene simptome,
Ø obratite pažnju na grčeve u
rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa
spavanjem,
Ø ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite
se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite pomoć doktora ako vam se stanje
ne popravi ili pogorša.
Pružite pomoć drugima
Ø ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu
potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala,
Ø starije osobe koji žive sami treba svakodnevno posjećivati.
Dok čekate hitnu pomoć
Ø ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto,
Ø otvorite prozore da stvorite strujanje zraka,
Ø rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je
umotajte u vlažne čaršafe,
Ø ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka,
Ø nemojte joj davati nikakve lijekove.
Ostale informacije
Ø Redovno pratite vremensku prognozu i bilo kakva upozorenja vezana uz
povećanje temperature u sredstvima javnog informiranja.
NAPOMENA: Za
više informacija o uticaju toplotnog udara na zdravlje i posebnim mjerama
zaštite i ukazivanja prve pomoći, konsultirajte najbližu zdravstvenu ustanovu.
IZVOR:
Medicinske ustanove