Na taj je dan 1990. godine usvojena  Konvencija o zaštiti prava radnika migranata i članova njihovih porodica. Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata, podsjećamo se značajnog doprinosa koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te naglašavamo važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uslova života dostojnog čovjeka.

Migracije predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice kako za zemlje porijekla tako i za zemlje tranzita i krajnje destinacije migranata. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije u 2020. godini bilo je približno 281 milion međunarodnih migranata, što predstavlja oko 3,9 % ukupne svjetske populacije.

Iako je Bosna i Hercegovina zemlja iz koje ljudi tradicionalno, a posljednjih godina u sve većem broju, odlaze u potrazi za prosperitenijim i sigurnijim životom, u posljednje četiri godine kao tranzitna zemlja suočeni smo sa, za nas novom pojavom, intenzivnih nezakonitih migracija.

U periodu od 2018. godine do decembra 2021. godine, registrovano je oko 85.000 migranata koji su na nezakonit način ušli na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kako bi se na adekvatan način odgovorilo na pojavu višestruko povećanog migracijskog pritiska te istovremeno osigurao sigurnosni ali humanitarni aspekt upravljanja migrantskom krizom, Ministarstvo sigurnosti je u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i agencijama preduzelo niz aktivnosti.

Usvojen je i provodi se Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom, a u proceduri usvajanja je i Strategija u oblasti migracija i azila i Akcijski plan za period 2021.-2025. godina. Takođe, uz podršku Evropske komisije i posredstvom Međunarodne organizacije za migracije uspostavljeni su privremeni prihvatni centri za smještaj migranata, gdje je migrantima pored smještaja i prehrane osigurana i zdravstvena zaštita.

Veliki broj migranata koji tranzitiraju preko Bosne i Hercegovine pokušava uz pomoć krijumčara ući na teritoriju Evropske unije, što predstavlja dodatni problem u kompleksnom procesu upravljanja migracijama, a same migrante često dovodi i u životnu opasnost.

Ipak, uvjereni smo da se migracijama treba pristupiti na pozitivan i sveobuhvatan način i to prije svega kroz sprječavanje i borbu protiv nezakonitih migracija, odnosno krijumčarenja i trgovine ljudima te kroz saradnju zemalja u postupcima readmisije i dobrovoljnog povratka. U isto vrijeme, potrebno je olakšati i  promovisati zakonite migracije kao i integraciju stranaca sa zakonitim boravkom te doprinjeti da migracije budu dobrobit za migrante ali i zemlje porijekla, tranzita i krajnjeg odredišta.

Takođe, trebamo dalje raditi na zaštiti ljudskih prava i dostojanstva migranata, ali i stanovnika zajednica u koje dolaze te boriti se protiv svih oblika rasizma i ksenofobije.