U zadnjih deset godina prisutan je trend porasta temperature u ljetnom periodu, što utiče na zdravstveno stanje stanovništva. U Evropi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, dok procjene za Evropu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplotnih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Kako pravovremene preventivne mjere mogu umanjiti broj umrlih od toplotnih valova, donosimo vam preporuke za zaštitu od velikih vrućina.  
 
Rashladite svoj dom:

·     Nastojte rashladiti prostor u kojem živite Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, te ako imate hronične zdravstvene probleme.

·     Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili roletne tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

·     Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

·     Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·     Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·     Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

 

Klonite se vrućine:

 

·     Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.

·     Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

·     Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

·     Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana.

·     Potražite sjenu.

·     Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

·     Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·     Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

·     Izbjegavajte boravak na suncu u periodu od 10-17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;

·     Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotavanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

·     Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete vani, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

·     Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·     Pijte redovno dovoljno tekućine, ali ne naglo, i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·     Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

Pomozite drugima:

·     Posjetite porodicu, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.

·     Razgovarajte o toplotnom udaru s vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·     Ako je neko koga poznajete pod rizikom pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

·     Ako uzimaju lijekove, provjerite s doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·     Položite kurs prve pomoći kako bi naučili šta poduzeti u slučaju toplotnog udara i ostalih hitnih stanja. Svako mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme:

·     Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

·     Tražite savjet doktora, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

·     Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

·     Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

·     Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

·     Savjetujte se s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Ako neki član vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite doktora/hitnu pomoć. Dok čekate na doktora/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Izvor: http://www.euro.who.int/  
 
 
Važni brojevi:

·     121 – civilna zaštita

·     124 - hitna pomoć