Krešić je u svom obraćanju uputio poruku javnosti Bosne i Hercegovine da je trgovina ljudima neprihvatljiva u našem društvu i da će se snažno boriti protiv nje.

„To uključuje kazneno gonjenje trgovaca ljudima, zaštitu i pomoć žrtvama trgovine ljudima te sprečavanje uvjeta koji dovode do trgovine ljudima. Također, snažna je i poruka koju šaljemo da su u ovim aktivnostima u bliskom partnerstvu sve nadležne institucije, ali i civilno društvo, vjerske organizacije i međunarodni partneri“, kazao je Krešić.

Prisustvo trgovine ljudima kao fenomena, službeno je potvrđeno i priznato po prvi puta u Bosni i Hercegovina 1999. godine, od kada i postoje službene statistike o broju identificiranih žrtava trgovine. U razdoblju do 2004. godine, Bosna i Hercegovina je prvenstveno bila zemlja tranzita i krajnjeg odredišta za žrtve trgovine ljudima. Od  2004. godine Bosna i Hercegovina je ubrzano počela postajati i zemlja podrijetla za žrtve, žene i djevojčice, ali također i za muškarce i dječake. Oni su regrutirani u svrhu seksualne ili radne eksploatacije, a njima se trgovalo u zemljama zapadne Europe i unutar regije. Od tada je Bosna i Hercegovina prepoznata i kao zemlja tranzita kroz koju se kreću rute trgovine ljudima s istoka i juga prema sjeveru i zapadu, odnosno duž dobro znane “Balkanske rute”.

Pored toga, Bosna i Hercegovina se ubrzano počela suočavati s internom trgovinom, odnosno s regrutiranjem vlastitih državljana u svrhu seksualne i radne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele su značajne mjere na suprotstavljanju trgovini ljudima putem definiranja nacionalnih politika i planova akcije još od 2001. godine.

Ipak, trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini očigledno nije iskorijenjena, nego je samo mijenjala oblike i metode. Od 2004. godine trgovina ljudima se povlači u brižljivo prikrivenu aktivnost. Seksualna eksploatacija se odvija u motelima, privatnim kućama i apartmanima, a žrtve se odvode u inozemstvo u iste svrhe ili su prisiljene na rad ili neke druge oblike eksploatacije.

Glede radne eksploatacije, jedan od novih oblika je eksploatacija državljana Bosne i Hercegovine, muškaraca, na gradilištima u inozemstvu. Jako je izražen i posve vidljiv problem prosjačenja, što je izravna posljedica složene ekonomske i socijalne situacije u zemlji te isključenosti pojedinih skupina stanovništva. Organizirano i prisilno dječje prosjačenje je kompleksan obrazac ponašanja koji drži djecu, žrtve trgovine ljudima, u krugovima eksploatacije, prisiljene da prose za račun svojih obitelji ili kriminalnih skupina.

U prošlosti, problem djece koja žive i prosjače na ulici nije bio prepoznavan kao trgovina ljudima. Zbog toga je izostajala bilo kakva ozbiljna intervencija nadležnih vlasti i službi, premda su se mogla primijetiti sporadična izvješća, članci i komentari o djeci i njihovom cjelodnevnom radu na ulici.

U dosadašnjim izvješćima nisu utvrđeni indikatori da je organizirani kriminal pretežit ili nadmoćan oblik trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u Bosni i Hercegovini. U svezi s time, raspoložive informacije ukazuju da su pojedinci najčešći počinitelji kaznenih djela povezanih s trgovinom ljudima u svrhu radne eksploatacije, a da je osnovni cilj takvih aktivnosti stjecanje financijske dobiti za trgovce osobno. Ovakvi slučajevi obično uključuju državljane Bosne i Hercegovine, ali sporadično i pojedince iz zemalja regije.

Sudska praksa procesuiranja kaznenih djela trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije veoma je skromna, s neznačajnim brojem slučajeva, uglavnom zbog pitanja kvalificiranja djela i sivih zona. A kvalifikacije su važne jer se uzimaju u obzir pri odlučivanju je li se radi o trgovini ljudima u svrhu radne eksploatacije ili o jednostavno lošim uvjetima rada i potplaćenom radu, što na kraju bude neki od prekršaja iz radno pravne oblasti.

Aktivnosti na suprotstavljanju trgovini ljudima u zemlji, uključujući rad policije usmjeren k ovom problemu, istraživanja, optuživanja i suđenja, zajedno s pravnom reformom, donijele su nekoliko promjena u obrascima trgovine ljudima. No, još uvijek ostaje dosta toga za uraditi. Stoga će Ministarstvo sigurnosti ubrzo Vijeću ministara predložiti usvajanje novog Akcijskog plana suprotstavljanja trgovini ljudima u narednom četverogodišnjem razdoblju.

Nakon konferencije za medije prikazat će se film „Talking to the trees“ te održati kratka diskusija s autorom Guidom Freddijem.