Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa obilježava se svake godine 13. oktobra na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2009. godine, a posvećen je borbi za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, jačanju svijesti kod stanovništva o rizicima od katastrofa i očuvanju životne sredine.
Međunarodni dan za smanjenje rizika od katastrofa
(IDDR) predstavlja značajan svjetski događaj s ciljem podizanja svijesti i
poticaja daljnjih napora na izgradnji zajednica i naroda otpornih na
katastrofe. Ovaj dan je prilika da se prepozna i promoviše značajan napredak i pomaci u cilju smanjenja rizika što je
jedan od ciljeva svjetske Sendai deklaracije i Okvira za smanjenje rizika od
katastrofa usvojenim na Trećoj svjetskoj konferenciji UN 2015. godine. Ove
dokumente je prihvatila i Bosna i Hercegovina čime je prihvaćena i obaveza
implementacije 4 globalna prioriteta - razumjeti
rizik od katastrofe; jačati upravljanjem rizika; investirati u smanjenje rizika
i jačati pripravnost za što uspješnji odgovor na katastrofu ali i bolju
reakciju nakon katastrofe tokom oporavka, sanacije i obnove.
“Jačanje
upravljačkih struktura za smanjenje rizika od nesreće i katastrofa” je tema
ovogodišnjeg Međunarodnog dana za smanjenje rizika od katastrofa, u godini kada
je veliki broj ljudi u svijetu se razbolio i umro usljed pandemije COVID – 19.
I u odgovoru, ublažavanju i otklanjanju posljedica COVID-19 upravljanje i koordinacija su bili ključni
segmenti.
Bosna
i Hercegovina je zemlja koja je podložna prirodnim ili drugim nesrećama od
kojih je značajan broj sa prekograničnim efektima i sa velikim brojem ranjive
populacije. Stoga Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine smatra da je
smanjenje rizika od katastrofa jedno od
ključnih pitanja sigurnosti i održivog razvoja. Ovo potvrđuju i poplave iz
2014. godine i COVID situacija 2020. godine.
U proteklom periodu postignuti su vidljivi rezultati na smanjenju
rizika od nesreća i katastrofa, organiziranju, opremanju i obučavanju struktura
zaštite i spašavanja, ali prostora za napredak još je mnogo što je naglašeno i
u izvještaju Stručne procjene stanja u oblasti civilne zaštite u Bosni i
Hercegovini koji su sačinili eksperti EU.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i
Hercegovine u saradnji sa nadležnim državnim i entitetskim institucijama, partnerskim
međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, kroz više regionalnih i
bilateralnih projekata poduzima različite aktivnosti na smanjenju rizika od
prirodnih ili drugih nesreća i poboljšanju pripremljenosti za odgovor kako bi
koncept smanjenja rizika od katastrofa bio integriran u sve društvene i
ekonomske sektore i strateška planska dokumenta na svim nivoima vlasti, za
stvaranje sigurnijeg i prosdperitetnijeg okruženja za sve građane Bosne i
Hercegovine.
Naš cilj je da Bosna i Hercegovina postane
članica Mehanizma civilne zaštite EU čime bi se ubrzao proces usvajanja EU
mehanizama i standarda u oblasti zaštite i spašavanja. U tom pravcu trenutno je
u fazi dvogodišnja implementacija projekta „EU za bolju civilnu zaštitu u Bosni
i Hercegovini – Izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za
Mehanizam civilne zaštite Evropske unije“, vrijednosti 1.498.800 eura.
Ove godine pokrenuta su još četiri
značajna projekta vrijednosti preko 4,5 miliona eura, a koji se finansiraju od
strane drugih država i EU fondova,što će omogućiti da ključne aktivnosti u
oblasti smanjenja rizika od katatsrofa uspješno realiziramo. Također, u
Programu rada Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine za 2020/21. godinu
planirano je donošenje Strategije za smanjenje rizika od katastrofa kao i
drugih važnih dokumenata iz oblasti procjenjivanja i planiranja.
Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika
od katastrofa predstavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine,
entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će učestvovati na virtualnoj
radionici o otpornosti lokalnih zajednica i riziku od pandemije, koju
organizira Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje katastrofa.
Bosna
i Hercegovina nije imuna na rizike od katastrofa, moramo raditi na prevenciji,
pripravnosti i odgovoru na katastrofe sa većom posvećenošću, resursima i boljim
planiranjem